Chaetognatha es un phylo de Protostomia.
She phylum dy ghianeyn marrey craghagh eh Chaetognatha (keeilyn-renaigagh). T'ad nyn guse vooar jeh bea marrey. Ta mysh 20% ny dooieyn er fys cummal ‘sy chryss venthagh. T'ad ry-akin er feie ny faarkaghyn.
Ta chaetognathyn trooid-hoilshagh son y chooid smoo, agh ta kuse dy ghooieyn marrey dowin jiarg-buigh. T'ad 2-120mm er lhiurid.
Ta mysh 120 dooie ayn, ayns mysh 20 genera.[2] Ga nel vel shen monney, ta ymmodee cretooryn ayn. [3]
She beiyn trooid-hoilshagh t'ayn, as ad ayns cummey shleiy, er ny rheynn dy baghtal ayns kione, corp as arbyl. Ta cooitinagh[noa] (cuticle) oc. Ta 4-14 jialgyn greimmee dooanagh er dagh çheu nyn ging, mygeayrt towl beill. Rish snaue, ta scaa skeaylley jeh'n wannal as coodaghey ny jialgyn. She cragheyderyn t'ayn, as t'ad jannoo ymmyd jeh ny jialgyn dys greimmey bea marrey elley.[4] Ta piyr ny ghaa dy heu-asnaghyn, as strughtooryn aynsyn gollrish goull asnee[noa] (fin ray) eeast. Ta ny goullyn shoh jeant jeh far-chrackan bunneydagh kianglt rish yn epiderm. Cha nel ad coreggyragh rish goullyn asnee eeast. Ta asney arbyllagh coodaghey y famman. Ta organeyn bea-hoilsheydagh er asnaghyn daa ghooie, Caecosagitta macrocephala as Eukrohnia fowleri.[5][6] T'ad snaue er roie beg, liorish tonnaghey kirpey drommey-gaillagh. Ta'n asney fammanagh seiy as ny h-asnaghyn kirpey co-soieaghey as stiurey.[7]
Ta nieu-nearag, tetrodotoxin, ec kuse jeu myr saase cur cragh fo chosh.[8]
Cha nel peritoneum oc. Ta'n towl kirpey rheynnit ayns shamyr er dagh heu ny kirpey, as shamyryn elley çheusthie y ching as famman.[4] Ta beeal oc, feeacklyn beggey, yl-hooillyn as corys nearag. Cha nel corys ennalagh ny corys folley oc.
Ta'n beeal kianglt rish farang muskylagh, as fairaigyn smarree ayn. Ta collane jeeragh skeaylley dys yn thoyn roish yn 'amman. Ta'n chollane lheie bea, as ta piyr dy ghiverticula aynjee.[4] Ta kippeenyn gymmyrkey stoo trooid y chorp, as ta stoo fuillee goll er sheeley magh trooid y thoyn ny trooid y chrackan hene.
She corys nearag neuchramp t'ayn: fainney nearag ghaingleenagh mygeayrt yn 'arang. Ta ny gaingleenyn skeaylley er feie y chorp; she yn gaingleen cooylagh eh y fer smoo. Ta friogganyn ennee reaghit myr straihyn rish lhiattee y chorp; t'ad jannoo obbyr linney çheualagh yeeastyn, foddee. Ta straih elley rish y chione as mwannal.[4] Ta daa yl-hooill ayn, jeant jeh ymmodee sooillagyn cappan ghaahagh. Ta ny rhabdomereyn sooilley oc caghlaait ass mynphiobanyn.
She dooieyn daa-ghooghyssagh t'ayn; ta oohyn as sheel oc.[3] Ta maggleyn 'syn arbyl, as sheelaneyn oohrey ec kione jerree y towl kirpey. Ta sheelyn faagail ny maggleyn as gappaghey 'sy towl kirpey; eisht t'ad snaue dys bleddyr sheelagh as goll er paggal myr finneig heelagh[noa] (spermatophore).[4]
Rish colleeys, t'ad cur finneig heelagh er mwannal y cheilley. Ta'n sheel snaue magh cour piyr dy ghoralyn rish yn arbyl. T'adsyn kianglt rish yn 'eddan ooh, raad ta ny h-oohyn appee tannaghtyn, as ta'n sheel nyn dorraghey.[4]
Ta ny h-oohyn torrit nyn mea varrey; t'ad goll lesh y tidey, ny kiangley rish algey. Cha nel keim vea laarvey oc; t'ad breh 'sy cummey aasit, agh ny sloo.[4]
Chaetognatha (što znači „čekinjaste čeljusti“) je koljeno beskičmenjaka grabežljivih morskih crva koji su glavna komponenta planktona širom svijeta. Općenito poznata kao "streličasti crvi", oko 20% poznatih vrsta haetognata su bentoski organizmi, a mogu se vezati za alge i stijene. Nalaze se u svim morskim vodama, od površinskih tropskih i plitkih bazena do dubokih mora i polarnih područja. Većina haetognata su prozirne i imaju oblik torpeda, ali neke vrste dubokog mora su narandžaste. Veličina tijela im je u asponu od 2 do 120 mm.
Postoji više od 120 današnjih vrsta podijeljenih u preko 20 rodova.[1] Uprkos ograničenoj raznolikosti vrsta, broj jedinki je velik.[2]
Streličasti crvi su obično uključeni u tip Protostomia koji ne pripadaju ni u Ecdysozoa ni Lophotrochozoa
Hetognati su prozirne ili translucentne, svjetlucave životinje u obliku pikada, pokrivene kutikulom. Tijelo je podijeljeno na različite segmente: glava, trup i rep. Sa svake strane glave imaju između četiri i četrnaest kuka, koji se hvataju za bodlje, bočno šuplji atrij koji sadrži usta. Bodlje se koriste za lov i prekrivene su fleksibilnom kapuljačom koja potiče iz regije vrata, kada životinja pliva. Sve hetognate su mesožderi, predatori drugih zooplanktonskih životinja.[3]
U trupu se nalaze jedan ili dva para bočnih peraja koja sadrže strukture, kije su naoko slične zracima ribljih peraja, koje nisu homologne. Međutim, za razliku od kičmenjaka, ove su sastavljene su od zadebljane temeljne membrane koja se proteže od epiderme. Dodatno repno peraje pokriva postanalni rep.[3] Dvije vrste haetognata, Caecosagitta macrocephala i Eukrohnia fowleri, na perajama imaju bioluminescentne organe.[4][5]
Hetognati plivaju u kratkim naletima koristeći dorzo-ventralno valovito gibanje tijela, gdje im repna peraja pomažu u pogonu, a tjelesne peraje za stabilizaciju i upravljanje.[6] Za hvatanje plijena, neke vrste imaju neurotoksin tetrodotoksin .[7]
Tijelesna šupljina obložena je peritoneumom i stoga predstavlja pravi celom, podijeljena u po jedan odjeljak sa svake strane trupa, te dodatni odjeljci unutar glave i repa, koji su potpuno odvojeni septama . Iako imaju usta s jednim ili dva reda sitnih zuba, složene očij i nervni sistem, nemaju dišni ili cirkulacijski sistem.
Usta se otvaraju u mišićavo ždrijelo, koje sadrži žlijezde za podmazivanje prolazeće hrane. Odavde, ravno crijevo vodi cijelom dužinom trupa, do anusa upravo prema repu. Crijevo je primarno mjesto probave i uključuje par divertikula blizu prednjeg kraja.[3] Oko tjelesne šupljine, materijali se premještaju pomoću cilija. Otpadni materijali se jednostavno izlučuju kroz kožu i anus.
Nervni sistem je prilično jednostavan; sastoji se od ganglija] nervog prstena koji okružuje ždrijelo. Leđna ganglija je najveća, ali živci se protežu od svih ganglija cijelom dužinom tijela. Hetognati imaju dva složena oka, od kojih se svako sastoji od više pigmentnih čaša ocela, spojenih zajedno. Osim toga, postoji niz senzornih čekinja raspoređenih u redove duž bočne strane tijela, gdje vjerojatno obavljaju funkciju sličnu onoj u bočnoj liniji riba. Dodatna, zakrivljena traka senzornih čekinja nalazi se na glavi i vratu.[3] Rabdomere streličastih crva su transformirane mikrotubule, duge 20 nm i široke 50 nm, koje čine konusna tijela sa zrnastim i nitastim i strukturama. Konusno tijelo izvedeno je iz cilija.[8]
Sve vrste hetognata su hermafroditne, nose i jaja i spermatozoide..[2] Svaka životinja ima par testisa u repu i par jajnika u zadnjoj regiji glavne tjelesne šupljine. Nezreli spermatozoidi oslobađaju se iz testisa kako bi sazreli unutar repne šupljine, a potom plivaju kratkim kanalom do sjemene vezikule, gdje se pakiraju u spermatofore.[3]
Tokom parenja, svaka jedinka stavlja spermatofore na vrat svog partnera nakon pucanja sjemene vezikule. Spermatozoidi brzo izlaze iz spermatofora i plivaju duž sredine parnjaka dok ne dosegnu par malih pora tik ispred repa. Te pore povezuju se s oviduktom, u koji su razvijena jajašca već prešla iz jajnika, i tu dolazi do oplodnje.[3] Jaja su planktonska ili su pričvršćena na alge i izlegu se u minijaturne verzije odrasle jedinke, bez dobro definiranog stadija larve.[3]
Prema emriolozima, Chaetognatha se tradicijsk klasificiraju kao deuterostomia. Lynn Margulis i K. V. Schwartz, u svojoj klasifikaciji Pet carsatva, stavljaju hetognate u deuterostome.[9] Molekularni filogenijski dokazi, međutim, uključuju ih u Protostomia. U svojoj klasifikaciji "Šest carstava" Thomas Cavalier-Smith stavlja ih u protostomije.[10] Sličnosti između spomenutih hetognata i nematoda mogu podržavati tezu o protostomijama – u stvari, haetognate se ponekad smatraju baznim Ecdysozoama ili Lophotrochozoama.[11] Chaetognatha se pojavljuje u blizini baze stabla protostoma u većini studija njihove molekularne filogenije.[12] To može objasniti njihovedeuterostomnei embrionalne karaktere. Da su se hetognati odvojili od protostoma prije nego što su evoluirali svoj karakteristični embrionski karakter protostoma, možda bi zadržali deuterostomske oblike naslijeđene od ranih bilateralijskih predaka. Prema tome, hetognate mogu biti koristan model za predačke bilateralije.[13]
Studije nervnog sistema streličastih crva sugeriraju da ih treba smjestiti unutar protostomija.[14][15] Prema radovima iz 2017. i 2019. haetognati su povezani sa kladusom Gnathifera.[16][17]
Zbog mehkoće tijela, hetognati se slabo fosiraju. Uprkos tome, opisano ih je nekoliko vrsta. Čini se da haetognati potječu iz kambrijskog perioda. Kompletna fosilizirana tijela opisana su od donjekambrijskih slojeva u Yunnanu, Kina (Eognathacantha ercainella Chen & Huang[18] i Protosagitta spinosa Hu[19]) i srednjekambrijski nalazi iz Britanske Kolumbije, Oesia disjuncta Walcott[20])To je bio pogled koji je osporio klasifikaciju Conwaya Morrisa (2009). Noviji nalaz hetognata, "Paucijaculum samamithion" Schram, opisan je iz biote Mazon Creek iz pensilvanijskod doba u Illinoisu. Vjeruje se da su hetognati povezani sa nekim životinjama koje su grupirane s Conodonta. Smatra se, međutim, da su sami konodoanti povezani sa kičmenjacima. Sada se misli da su Parotoconodont (npr. Protohertzina anabarica Missarzhevsky, 1973) vjerovatno bodljikavi hetognati, a ne zubi koodonati sa zubima. Rani hetognati u ranom kambriju bili su sumnjivi samo zbog ovih protokonodontnih elemenata, ali novija otkrića fosila potvrdila su njihovo ondašnje prisustvo.[21]
U 2018. Godini, ponovna analiza elektronsko-mikroskopskih fotografija iz 1980-ih omogućila je naučnicima da identificiraju gigantski virus ( Meelsvirus ) koji inficira Adhesisagitta hispida ; mjesto razmnožavanja je omotano nuklearno i virionski (dužina: 1,25 µm). U 2019., ponovna analiza drugih dotadašnjih studija pokazala je da su strukture na čekinjama koje su uzete 1967. godine prisutne na površini vrste Spadella cephaloptera, a 2003., za infekcijsku bakteriju Paraspadella gotoi.
Studija ultrastrukture i ontogeneza dodataka i srodne muskulature Paraspadella (Chaetognatha) pokazala je da su ustvari to bili omotani i vretenasti džinovski virusi s citoplazmatskim mjestom umnožavanja. Virusna vrsta koja je zarazila P. gotoi , čija je maksimalna dužina 3,1 μm, nazvana je Klothovirus casanovai . Druga vrsta dobila je ime „Megaklothovirus horridgei“ (u počast prvom autoru članka iz 1967.). Na fotografiji, jedan od virusa M. horridgei , iako je skraćen, dugačak je 3,9 μm, što odgovara približno dvostrukoj dužini bakterija Escherichia coli. Mnogi ribosomi prisutni su u virionima, ali njihovo porijeklo ostaje nepoznato (ćelijsko, virusno ili samo djelomično virusno). Do danas su gigantski virusi, za koje se zna da inficiraju metazoa, izuzetno rijetki.
Los quetognates, tanben apelats vèrms sagitats o vèrms sagitaris en rason de lor forma en poncha de flèchas son d'animals deuterostomians, grop fraire dels cordats e dels equinodèrmes. Los quetognates son un grop animal fòrça ancian (de fossils datant del cambrian son estats descobèrts darrièrament) que constituís la pus granda part del zooplancton. La classificacion tradicionala dels chaetognatha demest los deuterostomians es pas retrobada per las analisis filogeneticas basadas sus l'ARNr 18S ni pels estudis morfologics.
She phylum dy ghianeyn marrey craghagh eh Chaetognatha (keeilyn-renaigagh). T'ad nyn guse vooar jeh bea marrey. Ta mysh 20% ny dooieyn er fys cummal ‘sy chryss venthagh. T'ad ry-akin er feie ny faarkaghyn.
Ta chaetognathyn trooid-hoilshagh son y chooid smoo, agh ta kuse dy ghooieyn marrey dowin jiarg-buigh. T'ad 2-120mm er lhiurid.
Ta mysh 120 dooie ayn, ayns mysh 20 genera. Ga nel vel shen monney, ta ymmodee cretooryn ayn.
Chaetognatha (što znači „čekinjaste čeljusti“) je koljeno beskičmenjaka grabežljivih morskih crva koji su glavna komponenta planktona širom svijeta. Općenito poznata kao "streličasti crvi", oko 20% poznatih vrsta haetognata su bentoski organizmi, a mogu se vezati za alge i stijene. Nalaze se u svim morskim vodama, od površinskih tropskih i plitkih bazena do dubokih mora i polarnih područja. Većina haetognata su prozirne i imaju oblik torpeda, ali neke vrste dubokog mora su narandžaste. Veličina tijela im je u asponu od 2 do 120 mm.
Postoji više od 120 današnjih vrsta podijeljenih u preko 20 rodova. Uprkos ograničenoj raznolikosti vrsta, broj jedinki je velik.
Streličasti crvi su obično uključeni u tip Protostomia koji ne pripadaju ni u Ecdysozoa ni Lophotrochozoa
Piilwirmer (Chaetognatha) san en stam faan diarten, diar fööraal üs plankton uun warem regiuunen lewe. Jo wurd tesken 3 mm an 12 cm grat.
Diar san wel son 100 slacher uun 15 sköölen.
Piilwirmer (Chaetognatha) san en stam faan diarten, diar fööraal üs plankton uun warem regiuunen lewe. Jo wurd tesken 3 mm an 12 cm grat.