Kanadska zlatošipka (lat. Solidago canadensis) je biljka iz porodice Asteraceae. Prirodni areal joj je sjeveroistočni i središnji sjeverni dio Sjeverne Amerike. U Europu je unešena oko 1648. godine kao ukrasna biljka. Kod nas se smatra za invazivnu vrstu.
Zeljasta višegodišnja biljka, visine do 2 metra. Listovi kopljasti, cvjetovi žuti.
Medonosna je biljka, a koristi se i kao ukrasna biljka. Koristi se u narodnoj medicini. Mladi izdanci i cvijetni vršci su jestivi. Može se koristiti za bojenje tkanina.
Kao ljekovita biljka koristi se biljka sabrana u početku cvatnje. Prikupiti travu na početku cvatnje. Suši se na zraku prii temperaturi od 50-60° C.
Biljka Solidago canadensis sadrži flavonoide (aglikoni: kvercetin, kempferol, izoramentin), kumarine (scopoletin, umbeliferon) hidroksicinaminsku kiselinu, triterpena spojeve, šećere, aminokiseline.
Pripravci iz biljke kanadska zlatošipka imaju izražen diuretski učinak.
Solidago canadensis dio je složenih gotovih pripravaka: Marelin (Ukrajina) Fmiolizin (Poljska) koji imaju spazmolitičko, diuretsko i antiupalno djelovanje i koristi se za liječenje bubrega i bubrežnih kamenaca te kod upalnih bolesti urinarnog trakta.
U narodnoj medicini koristi se i kao domaća zlatošipka, no djelovanje je dvostruko jače. U smjesi s drugim biljkama koristi se kod adenoma prostate i kroničnog prostatitisa.[1]
Kanadska zlatošipka (lat. Solidago canadensis) je biljka iz porodice Asteraceae. Prirodni areal joj je sjeveroistočni i središnji sjeverni dio Sjeverne Amerike. U Europu je unešena oko 1648. godine kao ukrasna biljka. Kod nas se smatra za invazivnu vrstu.