Afrička pjegava kornjača (Geochelone pardalis) ima leđni oklop žućkaste boje s razasutim tamnim šarama, kojih je u mladih kornjača manje. Neke životinje mogu narasti do 70 cm, koliko iznose najveći zabilježeni primjerci ove vrste. Živi na različitim staništima, od pješčanih, obalnih šikara do travnjaka i polupustinja, a rijetka je u jako suhim pustinjama.
Može se ukopati kako bi hibernirala u hladnijim područjima, a u toplima ljeti estivira. Hrani se biljkama te uglavnom pase travu, jede otpalo voće, gljive i dijelove kaktusa.
U vrijeme parenja ženke iskopaju plosnate jamice stražnjim nogama, urinirajući kako bi omekšale tvrdu zemlju. U njih polažu, u razmacima od mjesec dana, tri do šest legla od 5 do 30 jaja. Mlade kornjače moraju katkada ostati nekoliko tjedana u "gnijezdu", dok ne padne kiša i omekša tlo da mogu izaći. Mladima se hrane varani, rode, vrane i mali sisavci.
U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Afrička pjegava kornjačaU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Afrička pjegava kornjača
Wikivrste imaju podatke o: Afričkoj pjegavoj kornjači Afrička pjegava kornjača (Geochelone pardalis) ima leđni oklop žućkaste boje s razasutim tamnim šarama, kojih je u mladih kornjača manje. Neke životinje mogu narasti do 70 cm, koliko iznose najveći zabilježeni primjerci ove vrste. Živi na različitim staništima, od pješčanih, obalnih šikara do travnjaka i polupustinja, a rijetka je u jako suhim pustinjama.
Može se ukopati kako bi hibernirala u hladnijim područjima, a u toplima ljeti estivira. Hrani se biljkama te uglavnom pase travu, jede otpalo voće, gljive i dijelove kaktusa.
U vrijeme parenja ženke iskopaju plosnate jamice stražnjim nogama, urinirajući kako bi omekšale tvrdu zemlju. U njih polažu, u razmacima od mjesec dana, tri do šest legla od 5 do 30 jaja. Mlade kornjače moraju katkada ostati nekoliko tjedana u "gnijezdu", dok ne padne kiša i omekša tlo da mogu izaći. Mladima se hrane varani, rode, vrane i mali sisavci.
