Šumarica (lat. Anemone) je rod zeljastih trajnica iz porodice žabnjakovki (Ranunculaceae) sa 172 priznate vrste. Šumarice žive u umjernim i hladnim predjelima[1]. U Hrvatskoj su najpoznatije bijela šumarica (A. nemorosa), trolisna šumarica (Anemone trifolia), jetrenka (A. hepatica), vrtna šumarica (Anemone hortensis), žuta šumarica (A. ranunculoides), šumska šumarica ili velika šumarica (A. sylvestris) i zvjezdasta šumarica (A. hortensis; raste na primorskim travnjacima). Od svih vrsta u Hrvatskoj sve su otrovne i zaštićene, a dvije od njih su strogo zaštićene.
Šumarice narastu 15 do 30 centimetara u visinu, listovi su joj u obliku rozete, a cvjetovi crvene, roze i bijele boje, sa šest i više latica. Zbog ljepote se često sadi kao ukrasna biljka po vrtovima i cvjetnjacima, a u narodu je ovaj cvijet poznat i kao adonisov cvijet, lik iz mita koji je bio Venerin ljubavnik.
Naziv potječe od grčke riječi anemos - vjetar.
Sinonimi
Šumarica (lat. Anemone) je rod zeljastih trajnica iz porodice žabnjakovki (Ranunculaceae) sa 172 priznate vrste. Šumarice žive u umjernim i hladnim predjelima. U Hrvatskoj su najpoznatije bijela šumarica (A. nemorosa), trolisna šumarica (Anemone trifolia), jetrenka (A. hepatica), vrtna šumarica (Anemone hortensis), žuta šumarica (A. ranunculoides), šumska šumarica ili velika šumarica (A. sylvestris) i zvjezdasta šumarica (A. hortensis; raste na primorskim travnjacima). Od svih vrsta u Hrvatskoj sve su otrovne i zaštićene, a dvije od njih su strogo zaštićene.
Šumarice narastu 15 do 30 centimetara u visinu, listovi su joj u obliku rozete, a cvjetovi crvene, roze i bijele boje, sa šest i više latica. Zbog ljepote se često sadi kao ukrasna biljka po vrtovima i cvjetnjacima, a u narodu je ovaj cvijet poznat i kao adonisov cvijet, lik iz mita koji je bio Venerin ljubavnik.
Naziv potječe od grčke riječi anemos - vjetar.