Holanska jahodka[1][2] (Vaccinium myrtillus) je rostlina ze swójby wrjosowych rostlinow (Ericaceae).
Holanska jahodka je w lěće zeleny małoróstny kerk, kotryž docpěje wysokosć wot 15 hač do 50 cm. Rostlina je sylnje rozhałuzowana.
Ma wótro hranite, w zymje zelene hałuzy.
Łopjena su měnjate, nahe, zelene, jejkojte, sćeńka rězane a w nazymje wotpadnu.
Kćěje wot apryla hač (junija) awgusta. Kulowate kćenja steja po jednym w łopješkowych rozporach. Króna docpěje dołhosć wot 4 hač 7 mm a je zelenojće hač blědźe róžojće abo purpurowje přeběžane.
Płód je jahoda z módročerwjenym mjasom a docpěje wulkosć wot 5 hač 8 mm. Aromatiske płody wobsahuja cokor, płodowe kisaliny, třěski, anthocyanowe barbizny, flavonoidy a witaminy.
Čerstwje wone skerje wotwodźejo skutkuja, mjeztym zo sušene a jako brěčku běhawu złahodźuja.
Rosće w lěsach, tymjenjatych holach a hórskich holach. Ma radšo čerstwe, małowutkate, małobazowe, tež drjebiznowe abo płonodnowe pódy.
Rostlina je w sewjernej a srjedźnej Europje rozšěrjena, při čimž wustupuje w Alpach nad 2500 m, w Pyrenejach, na Korsice, w Apenninach a horinach Balkanskeje połkupy.
Jahody so k brěčce, winu, želejej, marmeladźe a kompotej předźěłuja.
ananas • aprikoza • awokado • banana • brěška • brusnica • citrona • curuba • dorničałka • durian • etrog • figa • grapefruit • granatowe jabłuko • guawa • holanska jahodka • hurmi kaki • jabłuko • jackfruit • kaki • karambola • kiwi • kiwano • kosmačka • krušwa • kumkwat • kwětla • liči • limeta • malena • mandarina • mandla • mango • marakuja • maruša • naši • oliwa • ostružina • papaja • paw-paw • pitahaya • oranža • pomelo • rambutan • janske jahodki (běłe, čerwjene, čorne) • ringlota • slowka • tamarillo • třěšeń • truskalca • winowa jahodka • wišnja
Holanska jahodka (Vaccinium myrtillus) je rostlina ze swójby wrjosowych rostlinow (Ericaceae).